Sve ono sto vam može koristi za vaše putovanje. Od saveta kako da se sigurno spakujete do informaija o atrakcijama na destinaciji na koju putujete. Male kratke priče koje vam boravak na destinaciji mogu učiniti zanimljivijim.
Palata Černin u Pragu, današnje sedište Ministarstva inostranih poslova Češke. Vremenom je ova velelepna barokna građevina sa 150 metara dužine postala zdanje o kome su se ispričale brojne priče i legende. Jedna od najinteresantnijih govori o uglednoj i razmetljivoj grofici nepoznatog imena koja je nekada živela u palati i priči vezanoj za papuče od testa.
Lokacija nije slučajno odabrana, jer postoji verovanje da je još u vreme Rimskog carstva na istom mestu postojao most koji je bio deo rimske Via Cassia. Rimski most se održao kroz vekove ali je nekoliko puta oštećen tokom poplava, sve dok nije dobio današnji izgled. Danas je Ponte Vekio najstariji sačuvani most u Firenci. Osnovu mosta čine tri luka od kojih je srednji najveći sa rasponom od 30 metara. Kod bočnih lukova raspon je 27 metara.
Svoj interesantan naziv, most uzdaha, duguje jednoj legendi po kojoj su osuđenici prilikom odlaska u zatvor zastajali na ovom mostu kako bi još jednom pogledali Veneciju i njene obale. Znali su da ih u zatvoru očekuje potpuni mrak a nekima bi ovo bio poslednji put da vide spoljnji svet.
U periodu 12-og i 13-og veka Bolonju je zahvatio trend masovne gradnje visokih tornjeva. Gradili su ih uglavnom pripadnici imućnih, aristokratskih porodica. Veruje se da su tornjevi Bolonje imali odbrambenu funkciju i činili deo složenog srednjevekovnog sistema fortifikacije.
Duna korzo (Dunavski korzo), kako ga Mađari nazivaju, omiljeno je mesto onima koji u samom centru mlionskog grada žele uživati u prijatnoj šetnji okruženi drvoredima i cvetnim alejama. Sa šetališta se pruža pogled na Dunav i velelepne građevine na Budimskoj obali.
Zgrada Yenidze sa svojom kulom visine 62 metra jedan je od arhitektonskih simbola grada na Labi. Svoj interesantan naziv duguje istoimenom naselju koje je nekad pripadalo velikoj Otomanskoj imperiji. Danas je ovo naselje deo oblasti Trakija u Grčkoj nedaleko od grada Ksanti.
S obzirom na velike zasluge u odbrani grada, Franjo Đura Kolčić uspeva da prigrabi značajnu količinu zaplenjene turske kafe i ubrzo otvara kafanu. Kafani daje simbolično ime “Kod zrna zelenog pasulja”. Djurina kafana biva prva ikada otvorena u Beču i predstavlja početak duge tradicije. Od vremena Đurinog “Zrna zelenog pasulja” u Beču je otvoreno mnogo kafana koje su postale statusna mesta. Mesta događanja i druženja i mesta na kojima se započinje dan uz omiljenu vrstu kafe.
Ukoliko želite da upoznate i Amsterdam sa svojim kulturnim sadržajima i njegovu okolinu i gradove sa kojima je odlično povezan (Utreht, Gauda, Roterdam, Hag, Alkmar…) planirajte putovanje u Amsterdam barem nedelju dana.